<?xml version="1.0"?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"><rdf:Description rdf:about="https://dk.um.si/IzpisGradiva.php?id=96532"><dc:title>Cyberattacks as grounds for the declaration of a state of emergency</dc:title><dc:creator>Dacar,	Rok	(Avtor)
	</dc:creator><dc:description>Ovaj rad razmatra mogućnost da veliki kibernetički napadi predstavljaju legitiman razlog za proglašenje izvanrednog stanja. Središnja teza je da, iako kibernetički napadi ne pripadaju tradicionalnim kategorijama izvanrednih situacija, njihova sve veća sposobnost ozbiljnog ugrožavanja ključnih državnih funkcija zahtijeva preispitivanje pravnih kriterija za korištenje izvanrednih ovlasti. U radu se ističe da se izvanredno stanje može opravdano proglasiti ako kibernetički napad izazove sustavno narušavanje kritične infrastrukture, javnog reda ili nacionalne sigurnosti te dosegne razinu ozbiljnosti usporedivu s onom konvencionalnih izvanrednih situacija. Primjeri iz stvarnog života, poput kibernetičkih napada na Estoniju 2007. godine i ransomware krize u Kostariki 2022. godine, prikazuju različite odgovore država i evoluciju pravnog poimanja kibernetičkih prijetnji. Istodobno, u radu se upozorava na opasnost od normalizacije izvanrednih režima kao odgovora na stalne ili nejasne prijetnje u kibernetičkom prostoru. Postoji rizik da dugotrajno ili neopravdano korištenje izvanrednih mjera potkopa demokratsko upravljanje. Iako u određenim i iznimnim okolnostima kibernetički napadi mogu opravdati proglašenje izvanrednog stanja, takve odluke moraju ostati iznimka i biti temeljene na načelima nužnosti, proporcionalnosti i demokratskog nadzora</dc:description><dc:date>2025</dc:date><dc:date>2026-01-17 03:12:49</dc:date><dc:type>Neznano</dc:type><dc:identifier>96532</dc:identifier><dc:language>sl</dc:language></rdf:Description></rdf:RDF>
